B I L I C E

                                                                                                                      

                                                                                                                   Ako pođete  iz Šibenika pravcem jug-sjever na 3. kilometru od ŠIBENIKA
sa desne strane stoji natpis B I L I C E .To je i prvo naselje idući od pravca Šibenika prema sjeveru koje stara Napoleonova cesta izgrađena početkom IX stoljeća dijeli na dva nejednaka dijela: zapadni i istočni. Zapadni je i po žiteljima i prostorno šest puta veći od istočnog i on pretežno leži na divnom istočnom dijelu obale Prukljanskog jezera.
Kad prolaznik prvi put zakorači u Bilice, a iza leđa ostavi Šibenik i njegov prekrasni arhipelag pomisli i reče u sebi :"Evo me u surom dalmatinskom kršu!", međutim to nije tako. Pomicanjem zemljišnog tla pred više tisuća godina usrećilo je ovo područje utoliko što je masa morske vode ispunila kanjon rijeke Krke i njena zaobalja tako proširila, da se stvorilo iako još neispitano pitomo Prukljansko jezero. Ono je u obliku oka sa kontrastno nejednakim dubinama koje se kreću od 0,21-21 m. Boja mu se ne razlikuje od ostalih površina mora , a to je kristalno čista i izrazito plave boje. Okus vode je boćat do gorko –slane, stoga je veoma ugodna za kupanje u mjesecima: lipanj, srpanj, kolovoz i prva polovina rujna, a u tom periodu temperatura vode se kreće od 22º - 25ºC.
                 Prukljansko jezero po zamišljenoj osi istok-zapad dugo je 6 km, a široko sjever-jug 3,5 km. Površina mu je oko 11,5 km² Izuzetno pitomo priobalje čini ga posebno privlačnim pogotovu za lijepa vremena bez vjetra (bonaca) kada mu je površina mirna i glatka kao zrcalo u kojem se ogleda okoliš jezera. Ono nije klasično zatvoreno jezero kakvih susrećemo kod nas i u svijetu, već je jedan prirodni fenomen kriptodepresija (površina mu je iznad površine mora, a dno ispod razine mora), kako po obliku , tako ukusu, boji i bogatstvu ribljeg svijeta. Dubokim uskim koridorom sa vertikalno usječenim stijenama kroz kanal sv. Josipa vezano je sa šibenskom dragom i dalje kanalom sv. Ante izbija kod Jadrije na more.
Ono pruža kako domaćim tako i gostima izobilje ugodnosti kao npr.
• udobne plaže sa dovoljno hladovine
• ribolov preko cijele godine
Pored cijenjenog prukljanskog cipla i pastrve iz Krke susrećemo sve vrste morske ribe kao što su:
• orada
• lica
• kovač (šanpjero)
• trilja
• palamida
• tunj
• sipa
• lignja
• ugor
• oslić






Bilice leže na životopisnoj istočnoj obali Prukljanskog jezera čija dužina iznosi preko 10 km. Dio obale na kojoj su smještene Bilice je u obliku raširene lijeve šake. Svaki rt uvučen u more predstavlja jedan od pet prstiju i to:
Školj predstavlja palac
Lučova punta predstavlja kažiprst
Mikulandrina punta predstavlja srednji prst
Dedićev gaj predstavlja prst do srednjeg
Kalauzovac punta predstavlja mali prst

 Ovi rtovi su obrazovali četiri izrazito pitome uvale od kojih su dvije gusto naseljene, a to su :
Čaletina draga (naseljena)
Kecina kula
Mikulandrina uvala (naseljena)
Piližotinac uvala

Osim ovih uvala ima još niz uvalica kao što su:
Smokvić
Parma
Bok
Načinkova draga

Sva ova fjordasta udubljenja mora u kopno su pogodna kako za privredu-ribolov tako isto i za plaže.
Pored iznijetog treba kazati da se nije došlo do prave istine od kada su se žitelji Bilica nastanili na ovo područje. Oni danas broje cca 2180 stanovnika, površina im je oko 25 km² a graniče sa sjevera Lozovcem, istoka Dubravom, juga Crnicom i zapada Prukljanskim jezerom. Osim toga još je za spomenuti da gost pored navedenog može vidjeti jedno antičko groblje iz vremena prije naše ere. Groblje je locirano na samoj istočnoj obali Prukljanskog jezera na tzv. Dedića punti. Isto tako se može vidjeti dvije (kako ih narod zove) turske kule. Jedna je u predjelu Stubalj, a druga na Lučevoj punti. Središnjim dijelom Bilica dominira brežuljak Pomišljaj (156m) na kojem se nalazi istoimena crkva Gospe od Pomišljaja.Crkva se spominje oko 1470.godine,ali najezdom Turaka bila je devastirana, popravljena je negdje sredinom XIX stoljeća. Početkom XX stoljeća ili točnije 1914.godine proširena je i dorađena Zadnje uređenje je doživjela je poslije Domovinskog rata uz marljivo zalaganje župnika fra Žarka Mandarića i svih mještana Bilica. Crkva je elektrificirana,obnovljena je fasada, doveden vodovod, postavljen drveni križ i uređen okoliš crkve.Uz crkvu postoji još jedan sakralni objekt, a to je kapelica na predjelu zvanom Jerkulovac. Pretpostavlja se da je na istom mjestu bila kapelica koju su najvjerojatnije porušili Turci. Temelj za novu kapelu je postavljen u desetom mjesecu 1869 godine,a postavio ga je protonotar Carminatti uz nazočnost župnika Ivana Šižgorića i velikog broja biličana i šibenčana.

Sa masiva Debeljak koji se proteže između Bilica i Crnice pruža se atraktivan pogled na sve četiri strane svijeta: šibenski arhipelag sve do otoka Murtera, dio Ravnih kotara sve do masiva Ćelavac na Velebitu, odnosno planina ; Promine, Moseća, Dinare.





U Bilicama je razvijen lov na vodi i na kopnu. Tako je na vodi poznat lov na crne liske (popularno u narodu nazvane ˝crnice˝). Njih love od listopada do druge polovine ožujka. Ima ih u izobilju naročito u uvali Guduća, a znaju se naći i u Mikulandrinoj uvali te uz selo Prukljan-Damljanići.


Domaćim i gostima pruža se ugodan izlet morskim putem do starodrevnog biskupskog gradića Skradin koji je sav utonuo u zelenilo topola, dudova (murava) i jablanova. Osim toga Skradin je poznat po kvalitetnom crnom i bijelom vini radi čega i postoji izreka "Nema vina do Skradina". Uzvodno od Skradina stiže se pod čuveni Skradinski buk na rijeci Krki, jedan od najljepših sadrenih slapova kod nas i u svijetu. Posjetitelju će također ostati u lijepom sjećanju ako se uputi i obiđe Visovačko jezero sa otočićem Visovac na kojem se nalazi nekoliko stoljeća stari franjevački samostan utonuo u zelenilo jablanova.

Ugodni su izleti u sela Raslinu i Zaton. U Raslini se može naći dobro crno vino i dobra riba, a u Zatonu još i čaša prave i poznate zatonske maraštine. Ako se pak gost zaželi tišine i mira to može naći u zaljevu Guduća koji je dobio ime po istoimenoj rječici koja prolazi kroz sredinu pitome doline bogate sijenom. U povratku iz Guduće korisno se je svratiti na jedini otočić u Prukljanskom jezeru, otočić Stipanac na kojem se nalaze ostaci istoimene antičke crkve sv. Stipana. Nju su ljudi neupućeni u povijesnu vrijednost tog zdanja, a radi lijepo obrađenog kamena gotovo porušili. Međutim od onoga što je ostalo, nestalo je tijekom domovinskog rata kad je protupožarni zrakoplov ˝Canader˝ tobože slučajnu ispustio masu vode koju je nosio u sebi tako da je i te ostatke ostataka uništio. Od svega je ostao samo lijepi maleni otočić Stipanac.
Prukljansko jezero je idealno za sve sportove na vodi npr. skijanje, jedrenje, veslačke regate i sl. Godinama se ne pamti da se je netko utopio u Prukljanskom jezeru, iako je ono povezano sa otvorenim morem još nikada u njega nije ušao morski pas, pa je i sa te strane kupač zaštićen. Osim toga jezero je čisto jer u njega ne ulaze nikakve otpadne vode, bilo iz gradske kanalizacije, bilo iz tvorničkih postrojenja.
Flora uz obale Prukljanskog jezera je dvojaka: ona što ju je podesila priroda i ona što je plod ljudskog rada. Bilice obiluju plemenitim primorskim hrastom, česminom, jasenom, brijestom i drugim raslinjem koje daje poseban ugođaj u ljetnim mjesecima sa svojom ugodnom hladovinom. Posebno se ističe dalmatinski bor čija se starost cijeni od 50-150 godina. Sve pitome uvale, dolci i proplanci su zasađeni čokotima vinove loze koja daje prirodno crno vino dobra okusa i mirisa te jakosti 12-14 maligana. Osim vinove loze Bilice obiluju mnoštvom stabala trešanja, višanja, smokava maslina i drugog južnog voća. Mještani se bave mljekarstvom, povrtlarstvom i ribarstvom. Ovim zadnjim nešto manje, ali je i to u zadnje vrijeme već mnogo više zastupljeno.


Danas u Bilicama radi nekoliko prodavaonica prehrambenih proizvoda, isto tako radi i nekoliko ugostiteljskih objekata koji nude dobru hranu i piće kako domaćem stanovništvu tako i gostima koji dođu u Bilice. Osim toga u Bilicama se može naći kod domaćina dobro vino, mlijeko, povrće i voće.








Mada su od svog postanka Bilice privlačile malobrojnu kako su biličani nazivali "Šibensku gospodu" danas su Bilice postale svratište gostiju sa svih strana kako iz domovine tako iz inozemstva. Svake godine ih je sve više, a najvažnije je to da oni koji jednom dođu redovito se vračaju svako ljeto dovodeći sa sobom i svoje prijatelje da ih upoznaju sa ljepotama Bilica, gostoljubivim domaćinima, a posebno divnim Prukljanskim jezerom koje im pruža poseban užitak u ljetnim mjesecima.

Prema zadnjem popisu stanovništva 2001. godine u Bilicama je 662 domaćinstva koje sačinjava 2180 stanovnika.Bilice sačinjava 24 zaseoka, koji tvore pet naseljenih cjelina ,a to su:Stubalj,Vrulje Podtrtar,Podlukovnik,Novo Naselje.U ovim cjelinama su zaseoci:
Šparadići,Mikulandre,Butkovići,Bura,Čalete,Petrovići,Kalik,Čaleta-Cari,Slavice-Karlovići,Grubišići,Buva,Gatara,Piližote,Lugovići,Dulibići,Slavica-Jolići,Mihaljevići,Slavice-Paprčići,Radići,Jakšići,Jurasi,Krnići,Sekulići i Perišići. Iako veliki prostori raširenost naselja nisu niti malo utjecali na kompaktnost u akcijama od općeg značenja, kako u sitnim tako i krupnim. To nam potvrđuje domoljublje biličana koji su u II svjetskom ratu kao i u domovinskom ratu za obranu Hrvatske ustali u obranu iste. Biličani su kroz jedan dugi period postavili sebi mnogo zadaća koje su zajedničkim snagama uspjeli privesti kraju na opće zadovoljstvo svih mještana kao i za boljitak svoga mjesta. Prva na redu je bila elektrifikacija mjesta koja je uspješno napravljena. Zatim je na red došla izgradnja vodovodne mreže što je uz veliko odricanje i marljiv rad također sa uspjehom privedeno kraju. Iza ovih akcija uz maksimalno učešće mještana krenulo se u modernizaciju prometnica kroz Bilice, pa je i to sa uspjehom završeno. Još jedna velika akcija je slijedila iza toga, a to je uvođenje telefonije u domove Bilica. Marljivim radom ili bolje kazano iskopom kilometara kanala, pa je i ova akcija je rezultirala uspjehom kao i sve prethodne.
Najnovije što su biličani odredili sebi ,a to je ostvarivanje ideje o vlastitoj općini, pa su 17.11.2002. godine održani izbori za ustroj nove općine na kojima su izabrane određene strukture vlasti. Nadajmo da će se ovim ustrojem još više poboljšati položaj Bilica kojeg svi mi mještani od srca želimo.
 

Eto kome je stalo da se u ovo bučno vrijeme tehnike i gradske vreve mirno odmara neka dođe u Bilice. Tu ga čeka ugodna plaža, dobra kapljica crnog i bijelog vina, pršut, riba te nadasve gostoljubiv domaćin. Uostalom kad ste u Bilicama onda ste u drevnom Šibeniku, na slapovima Krke i pejzažima romantičnog Visovca.


                                                                                                                                                           Velimir Mikulandra

                                                                                       

Back to top